Ljubljana na kauču: Između javne vrline ljevičarstva i tajnog hedonizma molekularnog kapitalizma

U novoj epizodi emisije Radio Esej donosimo vam oštru, pronicljivu i pomalo nemilosrdnu sociološku disekciju ljubljanske kulturne scene iz pera Primoža Krašovca.

Je li Ljubljana doista utvrda kritičke misli i otpora ili je njezin ljevičarski identitet tek ulaznica za društveni prestiž? U svom tekstu “Molekularni kapitalizam Ljubljane”, slovenski sociolog Primož Krašovec vodi nas iza kulisa “najljepšeg grada”, razotkrivajući specifičnu dinamiku mjesta koje naziva “predgrađem s obaveznim ljevičarstvom”.

Krašovec u ovom eseju ne štedi nikoga. On opisuje Ljubljanu kao grad u kojem ljevičarski stav nije nužno izraz bunta, već “osnovni filtar socijalnog odbiranja”. Ako niste ljevičar, na ljubljanskoj sceni imate šanse koliko i netko tko u redu za berlinski Berghain čeka u cipelama za jedrenje. No, autorova analiza seže dublje od pukog ismijavanja hipstera. On detektira temeljno proturječje: napetost između javnog morala, koji zahtijeva kritiku neoliberalizma, i privatne žudnje koja pulsira u ritmu dereguliranog hedonizma.

Središnji dio eseja bavi se fascinantnim konceptom “molekularnog kapitalizma”. Za razliku od sporih, “korpo” struktura, molekularni kapitalizam je brz, fluidan i agilan – baš kao i hip kultura koja ga (nesvjesno) utjelovljuje. Krašovec briljantno povezuje glazbene žanrove s ekonomskim modelima. S jedne strane imamo techno – glazbu koja je po svojoj formi “najkapitalističkija” jer je anorganska, strojna i desubjektivizirajuća, zamjenjujući ljudsku socijalnost tehnološkom ekstazom. S druge strane nalazi se indie rock, koji služi kao “organska regeneracija” i oblik pokore za vikend-ekscese, nudeći utjehu kritičkog sadržaja nakon iscrpljujućih aftera.

U gradu koji funkcionira kao “ljevičarsko predgrađe”, teorija – specifičan ljubljanski miks psihoanalize i njemačke klasične filozofije – postaje mehanizam za smirivanje savjesti. Ona služi kao “oblik pokore” kojom se moralizira nad vlastitim užitkom, dok se stvarni život odvija u privatnim stanovima, daleko od očiju turista koji su okupirali centar grada.

Ovaj tekst nije samo lokalna priča o Ljubljani; on je ogledalo u kojem se mogu prepoznati mnogi urbani centri koji balansiraju između teorijske pravovjernosti i praksâ kasnog kapitalizma. Krašovec nas poziva da prepoznamo “Berlin u nama samima” i suočimo se s činjenicom da su naše subkulture često tek avangarda onoga što navodno kritiziramo.

Prepustite se ovoj intelektualnoj vožnji od filozofskog fakulteta do podruma klubova, od Marxa do MDMA-a.

Emisiju Radio esej poslušajte u ponedjeljak 24. ožujka točno u podne u programu Radija na ledu.

---

Tekst je izvorno objavljen na portalu Disenz, a za radio je prilagođen iz zbornika “Berlin ni Berlin / Ljubljana je Berlin”.

Photo by Francesco Ungaro on Unsplash